Srbija na putu kroz 21 vek: VIZIJA ILI STRATEGIJA

2018-01-10T19:29:59+00:00 17. 11. 2017.|Vesti|

Činjenica da smo sve bliži kraju prve četvrtine 21 g veka jedan je od razloga da se 7 godina nakon što je Forum za etničke odnose pripremio „ Plan za preporod Srbije“ napravi presek da li je i šta urađeno kako bi Srbija imala jasnu strategiju u 21 veku, ali i šta je to što je neophodno uraditi. Zbog toga je u subotu u okviru multikongresa „ Serbian Vision“ organizovana panel diskusija sa tom temom. Zaključak – urađeno nije mnogo, a odgovornost za to leži na državi i to u svim oblastima od međunarodnog položaja , poljoprivrede, migracija, pa do ekonomije i bezbednosti.  

Direktor Foruma za etničke odnose Dušan Janjić podsetio je da je dokument „Plan za preporod Srbije“, nastao u trenutku kada je globalna finansijska kriza bila na vrhuncu , što se u tom trenutku u Srbiji nije ni videlo, ali i da taj plan treba doživeti kao poziv za novu debatu. „ Mi smo svesni realnosti, ušli ili ne ušli u EU ili neke druge saveze, morate uraditi neke poslove sa sopstvenom kućom. Evropa je kompetencija, a ovo je šansa da se zemlja pripremi za taj Mundijal“, rekao je Janjić. Direktor Foruma ima i jasnu viziju Srbije u 21 veku- mala, srednje razvijena država koja će imati mnogo problema, da odgovori na mnoge krize, pre svega one koje se tiču etničkog identiteta, kao i državnog. Glavni problem će biti Kosovo, jer kako kaže Janjić, Srbija će u narednih par godina doneti važne odluke koje će da opredele šta će biti s tim delom teritorije. „ Jednu stvar koju možemo da preporučimo ne treba tragati za konačnim rešenjem. Kosovska kriza je kriza statusa u čistom smislu, ona se rešava kad Srbija prizna nezavinsot, ali trenutno je relevantno dok upravljate tom krizom. „, objasnio je Janjić i dodao da ne treba zaboraviti da su kosovski Alabanci strateški partneri Americi  koji joj pomažu da promeni svoj imidž kada je reč o odnosima sa islamskim narodima.

Kada je reč o ekonomiji i poljoprivredi svoja viđenja izneli su dr Danilo Šuković i dr Milan Prostran. Profesor Šuković je naveo podatak Svetske banke koja je procenila da je Srbiji potrebno 50 godina kako bi dostigla nivo zemalja Evropske Unije , i to Bugarske i Rumunije. On ima i preporuke kako Srbija da kupi kartu za taj voz – da održi makroenomsku stabilnost, zatim rast investicija ,da ubrza refrome javnih preduzeća i da unapredi efikasnost države . On smatra i da je važan razvoj tržine ekonomije , jer bez konkurencije , kako kaže, nema uspeha. Po njegovom mišljenju Srbija se mora orjentisati na povećanje izvoza, kao i na obrazovanje. Važna je i orjentacija na obnovljive izvore energije , štp bi trebalo da bude cilj EPS-a. Milan Prostran, agroekonomski stručnjak, nabrojao je 4 – 5 ključnih pitanja kada je reč o poljoprivredi :  pitanje zemljišne politike („ Treba doneti zakon o  zabrani  potpune prodaje zemljišta kao nacionalnog resursa“ ) , izumiranje sela,  mala i srednja gazdinstva ( „ Moj predlog da se malom farmeru da 20 hektara i da se na taj način država oslobodi balasta“ ),  i na kraju da se poljoprivreda otvori za investitore.

Za Srbiju su, čulo se na diskusiji, sumorne prognoze i kada je reč o demografiji. Pa tako dr Nada Raduški navodi podatke Zavoda za statistiku koji je projektovao da će se do 2041 nastaviti trend depopulacije. Progonoze govrore da će se do tada broj stanovika Srbije smanjiti od 700 hiljada , pa do čak milion.  Za to, kako kaže Raduški, potrebne su mere poput stimulisanja rađanja, podsticanje imigracionih tokova. Predsednik Centra za proučavanje globalizacija Dejan Miletić podseća da je 350 hiljada ljudi napustilo Srbiju, što je jedan manji grad i navodi da treba da se zapitamo koliko vodimo računa o ljudima, odnoso da li smo dozvolili da pravi ljudi zauzmu pravo mesto. „ Nijedan poltiičar nije spreman da suoči svoj narod i javnost u svetu da srpski interesi nisu pepoznati od medjunarodne zajednice“, rekao je Miletić.

U diskusiju se uključio i Stevan Lilić profesor Pravnog fakulteta, koji tvrdi da političku scenu Srbije karakteriše konfuzija, kao i da sve vrvi od afera. Pita se kako je Srbija republika, ako ima grb sa krunom , kao i da to pokazuje konfuziju oko identiteta. Drugi problem je reforma institucija – predlaže-  Nađimo uzor koji ćemo primeniti ! Jedan od problema koji treba rešiti kada je reč o 21 veku, po mišljenju bivšeg diplomate Zorana Milivojevića je međunarodni položaj. Preciznije  – definisati granice , Srbija mora da se odluči da li je građanska ili nacionalna država, zatim da li je srpsko nacionalno pitanje rešeno ili nije, kao i odnose sa susedima. Uz delimično slaganje sa gospodinom Milivojevićem, dr Dušan Lopandić navodi da  je Srbija razuđena između dve tendencije – politike status kvoa i nacionalne frustracije . Za njega su tri stvari važne – populacija u smislu aktivne populacione politike, energetika – da se razgovara o nukelarnoj energiji , kao i ekologija i poljoprivreda – pre svega da se obezbedi navodnjavanje.

Dr Branko Krga podseća da Srbija ima 162 strategije , ali da nisu valjane, kao i da ukoliko bi takva strategija postojala unutrašni dijalog o Kosovu ne bi bi neophodan. Kao ilustraciju koliko su strategije važne Krga navodi primer Nemačke koja ima tri etape – prva je Evropska Unija po nemačkom modelu, ako ne uspe dominacija severnom poluloptom, a ako i to ne uspe okretanje ka evro Aziji. On je ujedno u ime okupljenih izneo zaključak šta treba uraditi kada je reč o strategiji za Srbiju u 21 veku. Kaže da je važno da se kontaktira država , zatim da se napravi opredeljenje – da li je reč o viziji ili strategiji, kao i da se izabere metod rada- deduktivni ili induktivni.