Tim 2019-07-03T13:50:07+00:00

UPRAVNI ODBOR

Dušan Janjić, Predsednik Upravnog odbora – djanjic@gmail.com

Dušan Janjić je osnivač i predsednik Upravnog odbora Foruma za entičke odnose. Takođe, Janjić je osnivač i predsednik političke partije “ Aktivna Srbija, kao i osnivač i potpredsednik Asocijacije Srpsko-kineske saradnje. Rođen je u Vranju 1950 godine.
Završio je osnovne i magistarske studije na Pravnom fakultetu Univerziteta u Beogradu, gde je i doktorirao na temu “Odnosi između nacije i države i definicija nacije”. Specijalizovan je za sociologiju i istraživanja teorije nacionalizma, etničkih odnosa i zaštite manjina. Autor je preko 100 objavljenih publikacija (knjiga, članaka itd.) u zemlji i inostranstvu. Među njima su : Otvoreno pitanje nacija, Rečnik Nacionalista, Šta je nacija , Bosna i Hercegovina od rata do mira , kao I Srpsko-albanski odnosi i imtegracije Balkana, Konflikt dijaloga, Serbija između prošlostii budućnosti, Zapisi iz Srbije, Ogledi Kosovu, Ieologija, politika i nasilje i Izazovi normalizacije. Član je brojnih strukovnih udruženja, a među ovima su Savez sociologa Srbije, Udruženja za političke nauke Srbije, Međunarodno udruženje za manjine i regionalne studije, Međunarodno društvo za studije Evropskih ideja (ISSEI), Međunarodna mreža Evrope i Balkana, Bolonja, Italija, Udruženje Nordičkih međunarodnih studija (NISA), Međunarodno udruženje za menadzment konflikta (IACM), Mreža etničkih studija (ESN). Janjić je takođe osnivač i prvi generalni sektretar Evropskog pokreta u Srbiji, član Saveta etničkog Akorda – Projekat za etničke odnose (Princeton, USA), Helsinške društvene skupštine. Naučni savetnik u Institutu društvenih nauka od 1990. Godine. Bio je i član SK Srbije (1968 – 1988), osnivač i potpresednik Socijaldemokratije (1997 – 1999), kao i Urednik brojnih stručnih časopisa i izdanja.

Mila Tolstoj, članica Upravnog odbora – forumbgd@gmail.com

Posle završenog Filološkog fakulteta u Beogradu, radila u predstavništvu Tigar Pirot na poslovima inokorespondenta. Jedno vreme boravi u Francuskoj gde se zapošljava u Cegetelu, francuskoj firmi za IT. Nakon povratka u zemlju, počinje da radi na USAID projektu, SLGRP, “ Serbia: Local Government Reform Project“, na administrativnim poslovima. Projekat je vezan za reformu lokalne samouprave u Srbiji. Nakon završetka SLGRP projekta, prelazi na drugi USAID projekat, MEGA „Municipal Economic Growth Activity “ gde radi na organizaciji boravka, putovanja i predavanja gostujućih konsultanata na MEGA projektu. Kraće vreme radi u Miss Edi, marketinškoj agenciji u Beogradu. Od kraja 2016. godine zaposlena u Forum za Etničke Odnose na poslovima izvršnog direktora.

Nada Raduški, članica Upravnog odbora – nadaraduski@gmail.com

Nada Raduški je diplomirala na Ekonomskom fakultetu Univerziteta u Beogradu i doktorirala na istom fakultetu iz oblasti prava i položaja nacionalnih manjina, etničkih procesa i demografskog razvoja Srbije. Član je ekspertskog tima i Upravnog odbora Foruma za etničke odnose. Zaposlena je kao viši naučni saradnik u Institutu za političke studije, član je Naučnog veća, Upravnog odbora i redakcija dva časopisa Instituta. Objavila je više monografija i studija, kao i naučnih radova u časopisima i zbornicima, učestvovala je na brojnim nacionalnim i međunarodnim konferencijama i kao predavač na seminarima i letnjim školama.

Danilo Šuković, član Upravnog odbora – danilo.b.sukovic@gmail.com

Rođen 1948. godine u Dašinovcu, opština Dečane, Kosovo i Metohija. Na Ekonomskom fakultetu u Beogradu diplomirao 1971. godine. Titulu magistra i doktora ekonomskih nauka stekao je takođe na Ekonomskom Fakultetu u Beogradu. Doktorirao je sa temom „Reformski preobražaj privrednog sistema u domenu raspodele: transformacije dohotka i ličnih dohodaka u sistemu dobiti i plata“. Od 1980. godine radi u Institutu društvenih nauka u Beogradu, gde je od 1986. godine direktor, odnosno upravnik Centra za ekonomska istraživanja. U jedNom periodU bio je generalni sekretar Saveza ekonomista Srbije, kao I član Saveta za borbu protiv korupcije Vlade Republike Srbije. Rukovodio je projektima privatizacije i procene kapitala vodećih i najuspešnijih preduzeća u Srbiji, među kojima su bili Energoprojekt, Tehnogas, Beočinska fabrika cementa, Apatinska pivara, Merima, Kruševac. U toku dugogodišnjeg rada u Institutu društvenih nauka objavio preko 100 naučnih radova, među kojima i dve samostalne monografije: „Tržište rada i ekonomske nejednakosti“ (2006) i „Nejednakosti, nezaposlenost i kriza“ (2013). Učestvovao na brojnim naučnim konferencijama u zemlji i inostranstvu.

Zoran Milivojević – član Upravnog odbora – zoki27@yahoo.com

Dr Zoran Milivojević, rođen je u Beogradu gde je završio Pravni fakultet, kao I poslediplomske studije na Fakultetu političkih nauka-oblast diplomatija i međunarodni odnosi. Doktorirao je na Pravnom fakultetu u Beogradu iz oblasti međunarodnog prava i odnosa.Od 1978-2014 godine, karijerni diplomata u Ministarstvu spoljnih poslova nekadašnje Jugoslavije, Republike Srbije na značajnim i najvišim dužnostima u zemlji i u inostranstvu: Belgiji, SAD, Francuskoj, Hrvatskoj. Od 2004-2007 godine, radio je kao šef Službe za međunarodne odnose i integracije Skupštine DZ SCG/Narodne Skupštine RS i savetnik predsednika. Bio je član pregovaračkih timova SRJ u pregovorima sa MMF oko regulisanja dugova sa Pariskim klubom poverilaca, kao I sa EU i Dunavskom Komisijom oko otvaranja Dunava i sanacije mostova kod Novog Sada posle rušenja u NATO intervenciji 1999. Osim toga, bio je I član više vladinih Radnih grupa iz različitih oblasti spoljne politike i više državnih delegacija u zemlji i inostranstvu. Ulestovao je na velikom broju naučnih i međunarodnih skupova. Među najavžnijim puiblikacijama su svakako monografije: „Interparlamentarna unija – Parlamentarne Ujedinjene nacije” I Srbija, Evropa, Svet (analize i komentari). Trenutno je angažovankao predavač na Diplomatskoj akademiji MSP RS, a , kao I potpredsednik društva Srpsko – Francuskog prijateljstva, član Foruma za međunarodne odnose EP u Srbiji, član UO Foruma za etničke odnose I naučni saradnik Centra za strateške alternative.

Dragan Popadić –  član Upravnog odbora – dpopadic@f.bg.ac.rs

Dr Dragan Popadić je socijalni psiholog i redovni profesor na Odeljenju za psihologiju Filozofskog fakulteta Univerziteta u Beogradu. Njegovo istraživačko područje pokriva širok spektar socijalno-psiholoških pitanja, uključujući političku i pravnu socijalizaciju, vrednosne orijentacije, etnocentrizam, društvene konflikte i nasilje, a njegov rad u ovim oblastima objavljen je u više domaćih i međunarodnih knjiga i časopisa. Učestvovao je u kreiranju brojnih programa čiji je cilj razvoj nenasilne komunikacije i tolerancije, te uvođenje građanskog obrazovanja u školske programe. Bio je uključen u međunarodne projekte koji se bave regionalnim istraživanjima mladih i obrazovanja za demokratiju, kao i u nacionalnim istraživačkim projektima o uticaju socijalne tranzicije na pojedince i grupe i formiranju novih kompetencija u društvu koje se menja.

Katarina Antić – Programski asistent – kajchee@gmail.com 

Katarina Antić diplomirala je na Fakultetu bezbednosti u Beogradu, a potom završila i master studije pri Univerzitetu u Beogradu, na programu Terorizam, organizovani kriminal i bezbednost. Svoje osnovno iskustvo stekla je tokom obavljanja stručne prakse pri Ministarstvu spoljnih poslova Republike Srbije, u Sektoru za bezbednosnu politiku i Odeljenju za zajedničku bezbednosnu i odbrambenu politiku, bezbednosne izazove i  kontrolu naoružanja. Osnovne oblasti njenog akademskog interesovanja su bezbednosni problemi – terorizam, migracije i etničke manjine. Polaznica je Forumove Akademije interetničkog, interkulturalnog i interkonfesionalnog dijaloga, a nakon uspešno završenog programa postaje član Forumovog tima u maju 2018. godine, kao mladi istraživač i programski asistent na projektima nacionalnih manjina. Učestvovala je na raznim seminarima i konferencijama iz oblasti bezbednosti i nacionalnih manjina.

Verka Jovanović – Projektni koordinator

Verka Jovanović je aktivistkinja u poljima ljudskih i manjinskih prava sa višegodišnjim iskustvom na teritoriji Kosova u organizacijama poput Nacionalnog demokratskog instituta (NDI), Evropskog centra za pitanja manjina (ECMI), Izborne posmatračke misije Evropske unije (EU EOM) Kosovo 2013, 2014 i 2017. Kao volonter, učestvovala je u sprovođenju brojnih aktivnosti humanitarnih organizacija za pomoć ugroženim grupama. U maju 2017. godine diplomirala je na master studijama „Američkog univerziteta“ u Vašingtonu, u polju međunarodnog mira i rešavanja konflikta, koncentrišući se na ljudska prava. Od početka svoje karijere 2013. godine, pa do danas, radila je na transformaciji konflikta na Kosovu kroz povećanje međuetničke komunikacije i saradnje, kroz aktivnosti na povećanju zaposlenosti među mladima, kao i kroz posmatranje izbornih procesa sa misijom Evropske unije. Povremeno piše o problemima srpske zajednice na Kosovu za „New Perspektiva“ i „Prishtina Insight“. Trenutno radi kao programski asistent Foruma za etničke odnose u Beogradu.

DOMAĆI SARADNICI

dr Dragomir Radenković

dr Dragomir Radenković, doktor je ekonomskih nauka. Bavi se prevashodno pitanjima prava i položaja nacionalnih manjina u Srbiji i Srba u zemljama okruženja. Radio je kao asistent za društveno-ekonomske predmete na Mašinskom fakultetu u Beogradu, u Institutu za međunarodnu politiku i privredu, Sekretarijatu za odnose sa inostranstvom Vlade Republike Srbije i u Ministarstvu spoljnih poslova gde je imao zvanje ambasadora. Bio je generalni konzul Republike Srbije u Temišvaru, član međuvladinih mešovitih komisija za nacionalne manjine sa Mađarskom, Rumunijom i Hrvatskom i član Zajedničkog nadzornog odbora za prekograničnu saradnju sa Mađarskom, Rumunijom i Bugarskom.
Objavio je knjigu „Ekonomske koncepcije evrokomunizma“, bio glavni i odgovorni urednik časopisa „Dokumentacija iz savremenog socijalizma“. Učestvovao na više naučnih skupova u zemlji i inostranstvu. Ima preko 60 objavljenih radova u našoj stručnoj društveno-političkoj i ekonomskoj literaturi na teme iz oblasti savremenih međunarodnih odnosa, procesa evrointegracije, nacionalnih manjina, socijaldemokratije, evrokomunizma, i dr.

Boris Krivokapić

Boris Krivokapić rođen je u Beogradu 1958 godine . Redovni je profesor na Univerzitetu Union — Nikola Tesla, Beograd. U Institutu za uporedno pravo prošao sva naučna zvanja (1999. godine izabran u zvanje naučnog savetnika – ekvivalent redovnom profesoru univerziteta). Gostujući je profesor na Pravnom fakultetu Samarskog nacionalnog istraživačkog univerziteta „S. P. Koroljov” (Samara, Rusija). Član je Ruske akademije prirodnih nauka (RAEN). Istaknuti je stručnjak za međunarodno javno pravo i ljudska prava. Učestvovao na više međunarodnih konferencija, simpozijuma, seminara (kao učesnik i predavač), bio na studijskim boravcima i sl. u: Austriji, Bosni i Hercegovini, Velikoj Britaniji, Grčkoj, Jugoslaviji, Južnoj Koreji, Mađarskoj, Rumuniji, Rusiji, Srbiji, Sovjetskom Savezu, Španiji, Tanzaniji, Francuskoj, Hrvatskoj.Bio je urednik 4 knjige i glavni urednik 2 vrhunska naučna časopisa nacionalnog značaja («Strani pravni život», 1994-1998. i 2001-2007. i „Megatrend revija-Megatrend Review“, 2012-2014).Objavio je 42 knjige, od kojih 21 kao samostalan autor, a ostale kao kao koautor (od toga urednik 4 knjige).Objavio je i oko 200 drugih naučnih radova, 4 prevoda stranih ustava i zakona i dr.Radovi prof. Krivokapića objavljeni su u 22 državi Evrope, Amerike i Azije (Nemačka, Italija, Rusija, Austrija, Španija, Velika Britanija, Poljska, Mađarska, Rumunija, Slovačka, SAD, Kanada, Južna Koreja itd.). Među knjigama čiji je jedini autor, posebno se ističu: Leksikon međunarodnog prava, Zaštita manjina: istorijski razvoj, osnovna pitanja i zaštita u okviru UN,Zaštita manjina u regionalnim okvirima i putem bilateralnih sporazuma, Zaštita manjina u nacionalnim porecima država, Enciklopedijski rečnik međunarodnog prava i međunarodnih odnosa, Aktuelni problemi međunarodnog prava, Međunarodno javno pravo, 3. izm. i dop. Izdanje IMir i rat u međunarodnim odnosima i pravu .

Predrag Milidrag

Predrag Milidrag (1969) doktorirao je filozofiju na Filozofskom fakultetu u Beogradu 2004. Tokom devedesetih godina XX veka bio je aktivan u studentskom, građanskom i antiratnom pokretu. Od 2001. do 2007. radio je kao veb-novinar u medijskoj kući B92, 2008–2009. bio je urednik veb-vesti magazina Ekonomist, a kao veb-novinar radio je na TV N1 2015–2017. Dao je doprinos pri nastanku dokumentarnog filma u produkciji B92 Prošlost traje zauvek (2006) o iskustvima nemačkog odnosa prema nacističkoj prošlosti.
Zaposlen je u Institutu za filozofiju i društvenu teoriju od 2003. godine, sada kao viši naučni saradnik. Glavno područje njegovog interesovanja jesu istorija rane moderne filozofije i njeni kasnosholastički izvori, a poslednjih godina metafizika Tome Akvinskog. Osim stručnih tekstova, pisao je i o filmskoj trilogiji Matriks, kao i o francuskom iskustvu o ulozi predsednika u procesu izmirenja s prošlošču.

Duško Lopandić

Ambasador Duško Lopandić je završio Pravni fakultet u Beogradu, a magistrirao i doktorirao na Univerzitetu Paris I (Pantheon-Sorbonne) iz oblasti evropskog prava. Bio je ambasador Republike Srbije u Portugalu, kao i pri Evropskoj uniji (Brisel). Obavljao je funkcije pomoćnika ministra spoljnih poslova i pomoćnika ministra za ekonomske odnose sa inostranstvom u vladama Republike Srbije. Dr Lopandić je sarađivao je sa brojnim istraživačim ustanovama i fakultetima u zemlji i inostranstvu i objavio preko stotinu knjiga, stručnih i naučnih radova na teme EU, regionalne saradnje i međunarodnih odnosa. Duško Lopandić takođe objavljuje publicističke radova iz oblasti istorije i genealogije.

Vladimir Rusić

Vladimir Rusić je diplomirao na Univerzitetu u Beogradu sa temom “Bosna i Hercegovina u geopolitičkim planovima velikih sila i lokalnih etno-nacionalnih zajednica” a potom magistrirao na istom univerzitetu sa temom “Regionalizacija u funkciji transgranične saradnje Zapadnog Balkana”. Jedan je od organizatora i osnivača Glavnog odbora studentskog protesta 1996 a potom i demokratski izabranog Studentskog parlamenta Univerziteta u Beogradu 1997.Višegodišnje radno iskustvo stiče kao stručnjak za demokratizaciju institucija, reintegraciju izbeglica i inkluziju manjina radeći za međunarodne organizacije u Srbiji poput IRC (International Rescue Committee), NDI (National Democratic Institute for International Affairs), OSCE (Organization for Security and Co-operation in Europe), GIZ (Deutsche Gesellschaft fur Internationale Zusammenarbeit). Autor je više naučnih analiza iz oblasti geopolitičkih i antropogeografskih sistema na Zapadnom Balkanu kao i organizator i predavač na brojnim seminarima i obukama o politikama za inkluziju manjina.

Eva Vukašinović, advokat. U periodu od 2009. do 2017. godine obavljala funkciju zamenika pokrajinskog zaštitnika građana-ombudsmana za zaštitu prava nacionalnih manjina. Autor i koautor više istraživanja i urednica naučnih zbornika o zaštiti prava nacionalnih manjina. Predavač na domaćim i međunarodnim stručnim skupovima u oblasti zaštite ljudskih prava.

MEĐUNARODNI SARADNICI

Siniša Tatalović, Hrvatska, sinisa.tatalovic@fpzg.hr

Siniša Tatalović, doktor znanosti, Fakultet političkih znanosti Sveučilišta u Zagrebu (FPZG). Područje stručnosti: Međunarodni odnosi i nacionalna sigurnost; Etničke studije; prava nacionalnih manjina.

Doktorirao                       1994.     FPZG                                          Politologija
Magistrirao                      1986.     FPZG                                          Politologija
Diplomirao                       1982.      FPZG                                          Politologija

Od 1999. do 2002. bio je prodekan na FPZG-u. Od 2008. do 2012. bio je voditelj Diplomskog studija politologije na FPZG. Od 2006. do 2016. bio je predstojnik Centra za međunarodne i sigurnosne studije FPZG. Od 2016. predstojnik je Odsjeka za međunarodne odnose i sigurnosne studije FPZG. Od 2003. do 2005. bio je potpredsjednik Savjeta za nacionalne manjine Republike Hrvatske. Od 2005. do 2010. bio je savjetnik Predsjednika Republike Hrvatske za pitanja političkog sustava, te od 2010. do 1015. savjetnik Predsjednika Republike Hrvatske za unutarnju politiku. Objavio je navedene knjige: Globalna sigurnost i etnički sukobi, Politička kultura, Zagreb, 2010; Suvremene sigurnosne politike (koautor), Golden marketing i Tehnička knjiga, Zagreb, 2009; Nacionalna i međunarodna sigurnost, Politička kultura, Zagreb, 2005; Suvremeni sustavi nacionalne sigurnosti (koautor), Fakultet političkih znanosti, Zagreb, 2000. Manjinski narodi i manjine, Prosvjeta, Zagreb, 1997. Objavio je više desetaka znanstvenih članaka i studija u domaćim i međunarodnim znanstvenim časopisima. Od 2000. do 2011. bio je izvršni urednik znanstvenog časopisa Međunarodne studije. Član je Uredništva časopisa Politička misao od 2009. do 2013 i od 2016. Bio je na studijskim boravcima u SAD, Velikoj Britaniji, Kanadi, Sloveniji, Makedoniji i Srbiji. Od 1997. organizator je i voditelj međunarodne znanstvene konferencije Nacionalne manjine u demokratskim društvima. Od 2006. do 2014. bio je voditelj znanstveno istraživačkog projekta: Republika Hrvatska u europskoj sigurnosnoj arhitekturi realiziranog na FPZG. Bio je hrvatski voditelj tri regionalna istraživačka projekta. Prvi je bio Sustavi nacionalne sigurnosti u Jugoistočnoj Europi i promjene prijetnji. Projekt su realizirali FPZG i Fakultet društvenih znanosti Sveučilišta u Ljubljani (2007.-2009.); Drugi projekt Sigurnost i suradnja u Jugoistočnoj Europi (2009.-2011.) i treći projekt Bilateralna suradnja i zaštita nacionalnih manjina (2011-2013.) realizirani su između FPZG i Fakulteta političkih znanosti Sveučilišta u Beograd. Izvodi nastavu na preddiplomskom, diplomskom i doktorskom studiju na FPZG na kolegijima iz područja međunarodnih odnosa, nacionalne sigurnosti i etničkih studija. Bio je voditelj Diplomskog studija politologije od 2009. do 2011. Bio je gostujući profesor na Sveučilištu u Ljubljani od 2001. do 2004., te je gostujući profesor na Sveučilištu u Beogradu od 2011.

Radovan Vukadinović, Hrvatska, radovanvukadinovic@hotmail.com

Radovan Vukadinović rođen je u Bitolju, a školovao se u Zadru. Završio je Pravni fakultet u Zagrebu gde je i magistrirao na studiju Međunarodno javno i privatno pravo i međunarodni odnosi. Doktorirao je na Fakultetu političkih nauka u Zagrebu, gde je biran za predavača, docenta, vanrednog i redovnog profesora. Nastavu iz područja međunarodnih političkih odnosa i teorije spoljne politike izvodio je na Fakultetu političkih nauka u Zagrebu. Predaje na Diplomatskoj akademiji Ministarstva spoljnih poslova Republike Hrvtaske i na Vojno diplomatskoj školi. Posdiplomsku nastavu vodi na Floridi State University, gde je gostujući profesor. Predavao je na Sveučilištima u Warszavi, Budimpešti, Beču, Moskvi, Londonu, Parizu, Haagu, Utrechtu, Groningenu, Amsterdamu, Helsinkiju, Atini, Pekingu, Šangaju, Berlinu, Hamburgu, Johannesburgu, Durbanu, Cape Townu, Seoulu, Tokyuju, Saporou, Teheranu te na brojnim američkim sveučilištima, među ostalim Columbia, George Mason University, UCLA, Princeton, Denver University, Arizona University. Trenutno učestvuje u nekoliko međunarodnih projekata. Dobitnik je domaćih i međunarodnih nagrada i priznanja, među ostalim nagrade Evropski krug za naučni dopronos širenju Evropske ideje u Hrvatskoj.

Mitja Žagar Slovenija mitja.zagar@guest.arnes.si

Prof. dr Mitja Žagar je savetnik za istraživanje na Institutu za etničke studije u Ljubljani i redovni profesor (pravo, političke nauke i etničke studije) na univerzitetima u Ljubljani i Primorskoj. Kao gostujući predavač, gostujući profesor ili kolega s kojim je sarađivao predavao je u visokoškolskim ustanovama i istraživačkim institutima u Australiji, Austriji, Bosni i Hercegovini, Hrvatskoj, Njemačkoj, Mađarskoj, Italiji, Makedoniji, Novom Zelandu, Srbiji, Južnoj Africi, SAD , itd. On je pravnik i političar, čiji su akademski i stručni radovi usredsređeni na ljudska prava i zaštitu manjina, međunarodno pravo, komparativno ustavno pravo, komparativnu politiku i Vladu, transformaciju i tranziciju, demokratske reforme, demokratizaciju, izgradnju institucija i upravljanje, federalizam, državljanstvo, građansko obrazovanje (obrazovanje za aktivno demokratsko građanstvo), etničke odnose, upravljanje različitosti, prevenciju, upravljanje i rešavanje kriza i sukoba, migracije, inkluziju i integraciju u Evropi i svetu. Kao stručnjak radi sa nekoliko međunarodnih i nacionalnih organizacija i institucija. Njegovu obimnu biografiju i bibliografiju možete pogledati na: www.inv.si .

Ana Krasteva Bugarska ana.krasteva@gmail.com

Anna Krasteva je profesor političkih nauka, doktor honoris causa Univerziteta Lille 3, Francuska, osnivač i direktor CERMES (Centar za izbjeglice, migracije i etničke studije) na Novom bugarskom univerzitetu, Odsek za političke nauke. Autor je i urednik 29 knjiga i objavila je brojne članke u dvadesetak zemalja. Njene glavne oblasti istraživanja i nastave su migracione politike i politika; krajnje desničarski populizam; građanske mobilizacije i državljanstva. Prošle godine vodila je projekat „Sekuritizacija i njen uticaj na ljudska prava i ljudsku sigurnost“, a ove godine vodi projekt o migracijama radne snage na zapadnom Balkanu. Trenutno učestvuje u dva projekta Horizon 2020: „Predstavljanje krize i krize predstavljanja“ i „Evaluacija zajedničkog evropskog sistema azila pod pritiskom i preporuke za dalji razvoj“. Učestvovala je na Svetskom forumu za demokratiju (2017). Bila je gostujući profesor na Institutu za političke studije u Parizu i Lillu, Institut za evropske studije na Univerzitetu u Parizu 8, Ecole normale superieure de Lion, Laval Universiti, Kuebec, Univerzitet Metz, Institut za napredne studije u Nantu i predavanje na brojnim evropskim univerzitetima. Ona je glavni i odgovorni urednik Jugoistočne Evrope (Brill), član redakcija nacionalizma i etničke politike (Routledge) i Europeana (Šangaj i Pariz). Član je odbora Diplomatskog instituta i brojnih međunarodnih naučnih odbora.

Sašo Ordanoski, Makedonija, s.ordanoski@edu.mk

Sašo Ordanovski, makedonski novinar i politički analitičar, rođen je u Skoplju. Završio je studije novinarstva na Univerzitetu „St. Ciril and Methodius“ Univerzitet u Skoplju. Novinarstvo je počeo da prati u ranim 1980-ih, a prvi članak objavljen je 1984 u listu „Mladi borac“. U svojoj profesionalnoj karijeri bio je direktor i glavni i odgovorni urednik Makedonske Televizije , urednik časopisa „Forum“ i direktor TV Alsat M . Neko vreme je bio predsednik NVO „Transparentnost Makedonija“. Uradio je intervjue sa nekoliko svetskih političara, uključujući predsednika SAD Bila Klintona. Trenutno predaje na jugoistočnom evropskom univerzitetu u Tetovu na predmeu “Jezici, kultura i komunikacija”.

Marco Puleri, Italija, marco.puleri2@unibo.it

Marco Puleri je istraživač u post-sovjetskim studijama na Univerzitetu u Bolonji. Njegovi istraživački interesi uključuju savremene ruske kulturne i društvene događaje i ukrajinski ruski jezički kulturni fenomeni. Jedan je od saradnika Foruma za etničke odnose, koji je učestvovao na konferenciji Ekspertski strateški Okrugli sto: Rusija, Srbija i Zapadni Balkan.

Balasz Vizi, Mađarska

Balazs Vizi je diplomirao na Univerzitetu Eotvos Lorand (Budimpešta). Doktorirao je političke nauke na Univerzitetu u Leuvenu (KUL). Specijalizovao se u međunarodnom pravu ljudskih i manjinskih prava. Od 2002. godine radi na Institutu za istraživanje manjina, Centru za društvene nauke u Mađarskoj akademiji nauka. Rukovodilac je Odseka za međunarodno pravo na Fakultetu za međunarodne i evropske studije na Nacionalnom univerzitetu javnih službi (Budimpešta), a viši je nerezidentni istraživač u Evropskom centru za manjinska pitanja (Flensburg). Autor je nekoliko publikacija o manjinskim pitanjima u kontekstu evropskih integracija i ko-urednika nekoliko knjiga o zaštiti manjinskih prava.

Stefano Bianchini, Italija

Stefano Bianchini je profesor istočnoevropske politike i istorije na Odseku za političke i društvene nauke u Campusu Forli i ko-direktor evropskog regionalnog magistra za demokratiju i ljudska prava u jugoistočnoj Evropi.Trenutno je rektorski delegat za odnose sa zemljama Istočne Evrope i direktor Jedinice Odeljenja za političke i društvene nauke u Campusu Forli. U periodu od 2004. do 2015. godine bio je koordinator međunarodnog dvogodišnjeg magistra u oblasti interdisciplinarnih istraživanja i studija o istočnim studijama (MIREES), dodajući zajedničku diplomu Univerziteta u Bolonji, Vitautas Magnus (Kaunas), St. Petersburg State U., i Corvinus iz Budimpešte. Predavač je na mnogim univerzitetima u Varšavi, Budimpešti, Kazanu, Parizu VIII, Drekelu, Harvardu, Ialeu, Buenos Airesu, Bakuu , Kavkazu, Pantheionu, Beogradu, Sehiru, Kaunasu, Sofiji…Kao stručnjak za balkanska pitanja, posebno o Jugoslaviji i njenim državama naslednicima u politici, savremeni istoriji i međunarodnim odnosima, objavio je nekoliko knjiga i članaka na talijanskom, francuskom, engleskom i drugim jezicima. On je bio savetnik Haškog tribunala u Hagu. Glavni je urednik engleske serije na Balkanu i istočno-centralnoj Evropi, kao i izvršni urednik „Jugoistočne Evrope“, Brill, Leiden, međunarodnog magazina slepih recenzija. Autor je velikog broja publikacija. Posljednje knjige su tekući nacionalizam i državne partije u Evropi I Istočna Evropa i izazovi modernosti . Ostale publikacije: Particije. Preoblikovanje država i umova, napisano sa S. Chaturvedi, R. Iveković e R. Samaddar, Le Radici dell’odio i La Kuestione jugoslava.