Okrugli sto u Pirotu „Unapređenje zakonodavstva o slobodama i pravima nacionalnih manjina i njihovih pripadnika u Republici Srbiji”

2019-05-21T10:23:56+00:00 14. 02. 2019.|Okrugli stolovi, Vesti|

Forum za Etničke odnose, u okviru projekta “Zagovaranje izgradnje zakonodavnog okvira integrativne politike“, koji podržava Fondacija za otvoreno društvo, Srbija, organizovao je  okrugli sto na temu “Unapređenje zakonodavstva o slobodama i pravima nacionalnih manjina i njihovih pripadnika u Republici Srbiji”. Okrugli sto održan je u Pirotu 11. februara 2019. godine.

Osnovni cilj rasprave bio je da se ukaže na potrebu kao i da se konkretnim predlozima doprinese unapređenju postojećih zakona o zaštiti prava i sloboda nacionalnih manjina  i zakona o službenoj upotrebi jezika i pisama.

Uvodničari ovog skupa bili su Dušan Janjić, predsednik UO Foruma za etničke odnose, Eva Vukašinović, advokat i vodeći ekspert Foruma, , Robert Sepi, zamenik zaštitnika građana za prava nacionalnih manjina i Dejan Guzina, profesor na Univerzitetu Wilfrid Laurier u Kanadi.

                        

„Mi imamo mnoštvo zakona, te s toga, naša ideja je da se to objedini u jedan opšti zakon, da se mnoga nejednaka rešenja koja postoje eliminišu i da se smanji broj normi kako bi i obični građani, kojih se to tiče npr. pripadnici manjina ili onih u lokalnoj vlasti, mogli da pročitaju i da razumeju zakone. Želimo da zakonodavstvo Srbije bude kao i u drugim zemljama, da zakoni budu kratki, dostupni građanima i nadamo se da će se taj posao završiti u saradnji sa Vladom 2020. godine“, ističe Dušan Janjić, predsednik UO Foruma za etničke odnose.

„Zakon o slobodama i pravima nacionalnih manjina je suvišan, pogotovo u obliku u kome postoji, jer sem određenja nema nikakve specifičnosti. Poslednjim izmenama i dopunama prekršeno je ustavno pravilo o zabrani smanjenja dostignutog nivoa manjinskih prava“, ističe Eva Vukašinović.

„Zakon o službenoj upotrebi jezika i pisama u Vojvodini služi za hvaljenje koliko je u službenoj upotrebi u skupštinskim telima, u skupštini, u komunikaciji vojvođanskih organa sa građanima“. Postoji dobra praksa u Vojvodini i to je za pohvalu, ali ovaj zakon ima odredbe koje nikada nisu zaživele ili su u vrlo ograničenom obimu. Izvršene su izmene i dopune koje, kako ona smatra, nisu dobro izvršene, jer nisu odgovorile ni na kakve probleme koji su postojali u praksi kada je reč o primeni ovog zakona“.

Kao dva opšta utiska o službenoj upotrebi jezika i pisma, Robert Sepi navodi da „u Republici Srbiji ne postoji definisana „jezička politika“ koja bi objedinila potrebe i interese, tradicionalne vrednosti i moderne tekovine. Sam dokaz je činjenica da u pravnom okviru nije difenisano šta je to javna, a šta službena upotreba nekog jezika ili pisma, a to je recimo stvar koja odlikuje neke razvijene zemlje i, nedostatak je, što nema korektivnog mehanizma koji bi omogućio efikasnu i blagovremenu primenu zakona“.

„Ono što fali našem ustavnom okviru jeste u suštini takozvano rešenje koje se u literaturi naziva ustavnim patriotizmom. I bez tog rešenja normalno je da će u našem društvu doći do isticanja etničnosti kako većinskih tako i manjinskih nacija“, ističe Dejan Guzina, profesor na Univerzitetu Wilfrid Laurier u Kanadi.

Pozvani učesnici okruglog stola bili su predstavnici nacionalnih saveta bugarske i vlaške nacionalne manjine, predstavnici državnih i pravosudnih organa Republike Srbije, organa jedinica lokalne samouprave, predstavnici nezavisnih institucija, predstavnici civilnog društva i lokalnog ombudsmana, stručnjaci i predstavnici diplomatskog kora.