Analitičar Dušan Janjić o evropskoj solidarnosti dok traje pandemija Covida-19
EU je povukla sa sobom i NATO koji je trebalo da ima koordinaciju zajedničkog reagovanja u pandemijskim uslovima. To ne postoji, a neke evropske zemlje su NATO iskoristile da ne finansiraju svoje sisteme odbrane – kaže Janjić.
Korona nije uzrok, ona je povod za ispoljavanje ključne slabosti Evrope koja se raspala pod populizmima i udarom narodnjačkih politika. Te politike su proizvele ekstremnu desnicu sa antievropskom politikom – taj lagani šarm kojim su desničari tretirali euroskeptike je rodio antievropsko raspoloženje – ocenjuje Dušan Janjić, direktor Foruma za etničke odnose u intervjuu „Pobjedi“. Ističe da je pandemija pokazala da se mora stvarati strateško partnerstvo sa Kinom.
Da li Kina profitira u situaciji nastaloj sa korona virusom i ekonomski i politički?
To je teško reći jer je ona prva imala ekonomske, političke i druge štete od pandemije i gubici se mere u hiljadama milijardi. Politički u prvom momentu je bila gubitnik, ali tokom primenjenih mera počela je da postaje uzor. U Italiji sada slušate pohvale kineskom modelu koji treba pratiti. Kina trenutno profitira u sektoru zdravstva i medicine i svih farmaceustskih proizvoda koji su bili pod žestokim embargom u Evropi. Ona postaje ozbiljan igrač na farmaceutskom tržištu gde ugrožava američki monopol i mnoge evropske kompanije koje su vezane za SAD.
Kako će se u budućnosti EU i SAD postaviti prema Kini, ko će diktirati te odnose politika ili kapital?
Pre dve godine je nastupila kriza javnog duga, koja je pokušaj EU i SAD da izbegnu pad svojih ekonomija od 2008. godine. Sada imamo strukturalnu krizu kapitalizma koji menja oblike. SAD želi da sačuva monopol nad kontrolom multinacionalnih kompanija koje im Kina uzima.
Evropa je ispala iz igre, a Kina uzela polovinu telekomunikacionog sistema Italije. Evropljana nema na tržištima Zapadnog Balkana jer to za njih rizično i donosi mali profit.
Kina je sa pandemijom postala drugi igrač, a prvi je SAD. Pandemija je pokazala da se mora stvarati strateško partnerstvo sa Kinom. Rusija se ućutala nema je nigde i pada na mesto regionalnog igrača kao u vreme pre Putina.
EU je pala na ispitu zbog korone, nema solidarnosti, kasnila je sa pomoći, što znači zatvaranje granica i vraćanje državljana u matične države, za što se spremamo?
Korona nije uzrok, ona je povod za ispoljavanje ključne slabosti Evrope koja se raspala pod populizmima i udarom narodnjačkih politika. Te politike su proizvele ekstremnu desnicu sa anievropskom politikom – taj lagani šarm kojim su desničari tretirali euroskeptike je rodio antievropsko raspoloženje.
EU je povukla sa sobom i NATO koji je trebalo da ima koordinaciju zajedničkog reagovanja u pandemijskim uslovima. To ne postoji, a neke evropske zemlje su NATO iskoristile da ne finasiraju svoje sisteme odbrane.
EU mora da reši mnoge probleme poput međusobnog odnosa između Nemaca i Francuza….
Svu ljubav koju je Srbija demonstrirala prema Rusiji sada je okrenula prema Kini. Da li se i spoljna politika okreće prema Kini?
Postoji velika razlika između društva u Srbiji i političara. Pogledajte raskorak između oduševljenja Aleksandara Vulina, ministra odbrane, kineskim modelom smeštanjem ljudi u vojne bolnice i javnosti koja ne prihvata Sajam.
Kina koristi zamor Zapada i sprovodi svoju investicionu i infrastrukturnu strategiju. Vrednost novih investicija sa Srbijom je 3,5 milijardi evra kroz infrastrukturu. Kada Kina gradi ona dovodi i svoje radnike što je deo njene strategije i za nju je idealno što je u Srbiji preko 50 odsto energetskih kapaciteta u državnim rukama.
EU je do sada Srbiji dala najviše novca, ali traži i ozbiljne garancije ojačani privatni ili javno privatne subjekte koje Srbija nema.
Rusija se nalazi u teškoj agoniji, iscrpeli su je ratovi u kojima je učestvovala i sankcije EU i zato više nije globalni igrač već regionalni. Stvorila je informativni zid, nije u stanju da pomogne bilo kome. Ko je bio pametan kao Crna Gora koja je još 90-ih godina prozrela Rusiju da ne može da pomogne već vas samo gura u što veće probleme.
Panična reakcija vlasti
Zašto je Srbija u vanrednom stanju?
To je bila nužna reakcija ljudi na vlasti koji su reagovali iz panike. U Srbiji od 2018. godine imamo Zakon o ponašanju u pandemijama koji je urađen po svim pravililma EU i NATO. Zakon je nalagao da postoje planovi koji nisu urađeni. Kada su se suočili sa krizom preostalo je da se improvizuje i po logici sistema sadašnjim upravljačima je bilo blisko što rade Kinezi. U Srbiji se poteglo za represivnim merama, policijskim časom i napravili su ničim opravdanu generacijsku diskvalifikaciju – zato što su vladari bili svesni da je naš zdravstveni sisitem u kolapsu, a za to imam lične i porodične argumente – kaže Janjić.
Populisti i birokratija razdiru EU
– Ekstremno desničarski populistički pokreti koji vladaju u Italiji, na Balkanu, Mađarskoj pokazali su da nešto nije u redu u EU koja nikada nije uspela da napravi efikasan sistem koordinacije. EU je pala na modelu na kojem i SFRJ: ne može se zajednica držati na konsensusu kada je ogromna razlika u razvijenosti država te zajednice. Zbog ogromne birokratije Brisel ne funkcioniše kao mesto dogovora, zbog nje nema mehanizme za reakciju i gubi se vreme – kaže naš sagovornik.
Nema solidarnosti u kapitalizmu
– Kina je efikasno odgovorila u momentu kada se urušio sistem evropske solidarnosti kojeg nema u kapitalizmu. Zdravstveni sistemi su popadali jer nije bilo investicija, a pandemija se ne može prebaciti na privatni sektor. Od razvijenih zemalja manju štetu će imati oni čiji je zdravstveni sistem jači i to je najverovatnije Nemačka. U Italiji, Španiji, Grčkoj zdravstveni sistem je poklekao kao i u Srbiji – kaže Janjić.
Izvor: Pobjeda
Autorka: Violeta Cvejić