Svi nacionalni saveti nacionalnih manjina formirani su u zakonom predviđenom roku, a mnogi su već održali prve sednice, izabrali predsednike i usvojili statute.
Očekuje se da i ostali to urade do početka januara, a 22 saveta, koliko je konstituisano, svoje će statute usklađivati s novim Zakonom o nacionalnim savetima nacionalnih manjina.
Inače, izbor predsednika odbija se pred Ministarstvom državne uprave i lokalne samouprave čiji je zadatak da, pre nego što se predsednici upišu u registar saveta, proveri da li su postupci njihovog izbora vođeni u skladu sa zakonom.
Treba podsetiti da su nakon izbora 4. novembra formirana i dva nova saveta, Nacionalni savet ruske i Nacionalni savet poljske nacionalne manjine, kojima je ostavljen rok od 10 dana od konstitutivne sednice da usklade Statute sa zakonom, a 30 dana da izaberu predsednike.
Ostali nacionalni saveti imaju rok od 20 dana za usklađivanje svojih statuta i 30 dana da izaberu predsednike.
U Ministarstvu očekuju da svi nacionalni saveti, njih 22, imaju statute i organe početkom januara naredne godine.
Prema novom Zakonu o nacionalnim savetima, inače, nespojive su funkcija predsednika tog tela i funkcije predsednika i članova Izvršnog odbora saveta sa političkim funkcijama.
U tom je smislu, recimo, predsednik opštine Kučevo, Novica Janošević, podneo ostavku na tu funkciju i preuzeo dužnost predsednika Nacionalnog saveta Vlaha, što je učinila i narodna poslanica Libuška Lakatoš, članica Nacionalnog saveta slovačke nacionalne manjine.
Takođe, prema novom zakonu, nije dozvoljeno da se Savet koristi u političke svrhe, već isključivo za delovanje u oblasti kulture, obrazovanja, informisanja, službene upotrebe jezika i pisma.
Republička izborna komisija nije registrovala veće povrede procedure u toku izbornog procesa, a isto je i s postupkom konstituisanja saveta i njihovih organa.
Na izborima 4. novembra pravo glasa imalo je 507.183 pripadnika manjinskih zajednica.